Golemo bogatstvo raskošnih gradskih palača, parkova i umjetničkih djela priskrbilo je Firenci naziv "ljepotica na rijeci Arno".
Najvećim pokroviteljem umjetnosti ovoga talijanskoga grada smatra se plemićka loza Medici. A u 18. stoljeću Habsburgovci su Toskanu s njezinim glavnim gradom Firencom učinili jednom od najmodernijih država svijeta. To naslijeđe danas nastavljaju njihovi potomci.
Toskansku liniju kuće Habsburg-Lothringen osnovali su Franjo I. Stjepan od Lothringena i njegova supruga Marija Terezija od Austrije. Na njihov ulazak u Firencu i danas podsjeća moćni slavoluk. Franjo I. Stjepan dao je namjesnicima koji su s njim došli iz Lothringena u Toskanu da upravljaju velikim vojvodstvom.
I preci Alessandra Francoisa iz odanosti prema carskoj kući nastanili su se 1740. u Toskani. Od kasnog 19. stoljeća obitelj se posvetila vinogradarstvu u regiji Chianti oko dvorca Castello di Querceto.
Alessandro Francois nas vodi kroz svoje vinograde i pripovijeda o vremenu kada su njegovi preci bili vjerne sluge velikih vojvoda.
U brdima iznad grada, u vili La Petraia, srećemo Theresu Meran koja potječe iz toskanske linije Habsburgovaca. Pripovijeda o bezbrižnim danima koje je njezin predak, nadvojvoda Johann, ovdje provodio u djetinjstvu.
Plemkinja nam predstavlja Silena Chelonija, majstora mirisa.
Grof Vieri Torrigiani s puno ljubavi brine se za najveći privatni gradski vrt u Europi. Vrt su unutar gradskih zidina Firence dali zasaditi njegovi preci.
Torrigiani su pripadnici staroga firentinskog plemstva, koji su posljednjih stoljeća suodlučivali o sudbini grada.
U moćnoj palači Pallazo Pitti s vrtovima Boboli stolovao je Leopold, jedan od sinova Marije Terezije. Veliki vojvoda reformirao je Toskanu, među ostalim ukinuo je smrtnu kaznu. Godine 1776. dao je u vrtovima Boboli urediti La Kaffeehaus u rokoko stilu. Tako je u zemlju unio dašak Beča.
Najstariji kafić je Gilli. Osnovan je 1773.