U četvrtoj epizodi istražujemo na koje se sve načine od crtanja po zidovima ulica može zarađivati. Zbog vizualne atraktivnosti i sveprisutnosti po gradovima grafiti su od marginalne supkulture vrlo brzo postali zanimljivi oglašivačima. Darko Bosnar, marketinški stručnjak s višegodišnjim iskustvom, otkriva kako je i sam nekada crtao grafite, a danas ih koristi u marketinškim kampanjama. Likovni umjetnik Lunar otkriva nam kako je već ranih devedesetih počeo zarađivati kao grafiter crtajući reklame po kvartu. Kako je vrijeme teklo i on postajao sve poznatiji, rastao je i obujam posla. Nisu svi solo igrači, tako da se 2010-ih stvorio kolektiv "Grafiti na gradele" koji osim festivala organizira i komercijalne projekte crtanja murala za razne klijente i marketinške agencije. Osnivač Marko Boko otkriva nam da su kroz mrežu poznanstava s grafiterima, street artistima i muralistima prisutni u svim većim gradovima u Hrvatskoj te zapravo obavljaju funkciju svojevrsne grafiti agencije. U Berlinu, voditelj muzeja urbane umjetnosti Urban Nation objašnjava kako građevinski koncern financira mlade likovne umjetnike i njihove projekte. U Tokyju nam Marina Mesar OKO objašnjava kako je ona uspjela doći od crtanja po zagrebačkim ulicama do izložbi po galerijama po cijelom svijetu. Elena Calderon Alez predstavlja nam svoju tvrtku koja se u Tokyju bavi digitalizacijom grafita i street arta te spaja ulične umjetnike iz cijelog svijeta s njihovim japanskim kolegama. Murali su unosni i za velike korporacije. Soh Wadamoto, čelnik Terrada Warehouse projekta, okuplja nekoliko desetaka korporacija koje muralima žele učiniti otok Tennoz primamljivim za investitore i stanovnike. Naime, Tennoz, nekadašnji močvarni otok, pretvorili su u nešto rijetko u Japanu, potpuno novu stambenu zonu. Kroz sva ova putovanja, razgovore, radionice i istraživanja vodi nas voditelj Luka Tokić koji je, kao i većina nas, samo građanin koji želi saznati zašto bi netko htio crtati po ulicama gradova.
widerrufen.
Nach Streams von Grafiti, dokumentarna serija suchen