Priča o povijesti zagrebačkih kavana ujedno je i priča o društvenom životu grada. U vrijeme kada većina europskih gradova dobiva prve kavane, otvara se prva kavana i u Hrvatskoj. Otvorio ju je u Zagrebu trgovac Leopold Dun ili Duhn 1748. godine. Gosti su kod Duna, osim kave, mogli popiti čaj i čokoladu. Kavu je nabavljao u Nizozemskoj, koja je u to vrijeme prednjačila u trgovini kavom. Stari dokumenti iz 1756. godine spominju Valentiusa Horru, još jednog od prvih zagrebačkih "caffeariusa".
Do kraja 18. stoljeća otvara se veliki broj raskošno uređenih kavana. U drugoj polovici 19. stoljeća kavanski život postaje vrlo popularan, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U njima se sastaje društvena elita i tamo vodi burne filozofske rasprave o raznim temama, a posebno o kulturi i politici. Kavane s razlogom počinju nazivati "platonskim akademijama". Ovamo su stizali vodeći europski listovi, a gostima je na raspolaganju bio i besplatni telefon. Glavne zagrebačke kavane bile su smještene na Harmici - središnjem gradskom trgu. Gradski vodič iz 1892. godine opisuje ih sljedećim riječima: "Na južnoj strani trga poredane su velike kavane, ispred kojih su namješteni stolovi pod platnenim šatorima na prostoru ukrašenom cvijećem i zelenilom, gdje mogu gosti boraviti u ljetno doba. Ugodno je boraviti na tom mjestu, jer tu kola mnogobrojno občinstvo, osobito u jutro za vrijeme dnevnog sajma, na koji dolazi seljaštvo iz okolice u slikovitih svojih nošnjah."
Na mjestu današnjeg hotela Dubrovnik poslovala je Velika kavana (Grand Caffe) koja je ujedno bila mjesto za obavljanje raznih burzovnih transakcija. Na uglu Praške ulice i današnjeg Trga bana Josipa Jelačića radila je najposjećenija Narodna kavana. Na južnoj strani Harmice poslovale su još tri kavane: Croatia, New York i Evropa, dok je na istočnoj strani, na mjestu Gradske štedionice, radila kavana K vječnom svjetlu. Na suprotnoj, zapadnoj strani, nalazila se Leibnerova kavana.
widerrufen.
Nach Streams von Kava je kriva za sve suchen