Obale Skadarskog jezera, najvećeg na Balkanskom poluostrvu, po dužini mere 40, a po širini, 14 kilometara. I dubinom se, može dičiti jer mu je dno, katkad i na 7 - 8 metara. Vodu prima iz nekoliko reka. Otiče, međutim, samo jednom - rekom Bojanom, koja ka Jadranskom moru hrli napojena skadarskim bistrim i slatkim vodama. Ali, nesporna lepota, prirodom data, umnožena je svim onim poluostrvima i ostrvima, na kojima su se davno nekad, ugnezdili ribari, dvore svili vladari, hramove monasi, prepisivači, štampari, učenjaci, trgovci i prirodnjaci. Na Skadarskom jezeru je čak 15 srednjovekovnih pravoslavnih manastira koji su bili izuzetna duhovna jezgra, i tokom prošlosti, svedoci burnih događaja. Tokom vremena na ostrvskoj zaravni, zarasli u šiblje i nar, samovali su ostaci hramova, manastirskog središta građeni i obnavljani u vreme vladarskih dinastija Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića. Za crkvu Sv. Đorđa nema preciznih podataka, a smatra se da joj je ktitor bio Đurđe II...