Studije Svetske književnosti završila je u Beogradu 1966. godine. Po povratku u Novi Sad bila je urednica Tribine mladih (jednog od centara tadašnje eksperimentalne umetničke scene) a kasnije urednica Matice srpske. Početak umetničkog stvaralaštva Judite Šalgo vezan je za talas vojvođanske neoavangarde, koja se javila u drugoj polovini 20. veka, kao alternativa dominantnom diskursu umerenog modernizma u Jugoslaviji. Judita Šalgo objavila je tri zbirke pesama i tri romana. U njenoj prozi je dominantan upliv postmodernističke poetike, za koju je najbolji primer roman "Put u Birobidžan", po mnogima, njeno najbolje delo.