S 12.000 stanovnika unutar zidina, Autun je danas gradić na području Saône et Loire u pokrajini Bourgogne-Franche-Comté. Ali prije nešto manje od 2.000 godina bio je to drugi najveći grad u Galiji nakon Reimsa. Tada se po najslavnijem rimskom caru zvao Augustodunum, "Augustova tvrđava". Zauzimao je dvjesto hektara, dvostruko više nego Lutecija, današnji Pariz, i četiri puta više od Masilije, današnjeg Marseillea. Kao najstarije središte pokrštavanja u Galiji, imao je gospodarski i duhovni utjecaj zahvaljujući svojim "primijenjenim školama", jedinstvenom obilježju tog dijela carstva, čime je nagoviješten osnutak modernih sveučilišta.
Augustodunum je bio prijestolnica Eduanaca (Aedui), jednog od najbogatijih i najslavnijih galskih plemena, jedinog koje se smatralo pobratimom Rima. Svojim velebnim ostacima Autun još odražava tu povlaštenu vezu koja je Eduance ujedinjavala s Rimom, od šest kilometara dugih bedema prekinutih veličanstvenim vratima, do ostataka teatra koji je mogao primiti čak 20.000 gledatelja. S promjerom od 149 metara najveći je u cijelome Rimskom Carstvu uz onaj Pompejev u Rimu.
Štoviše, taj veličanstveni grad podignut je u samo nekoliko desetljeća u prvoj polovici 1. stoljeća, nakon što je osnovan gotovo ex nihilo kako bi zamijenio bivšu mitsku prijestolnicu Eduanaca Bibracte.
Augustodunum je primjer usklađenog urbanističkog plana sa savršenom mrežom ulica i spomenicima koji su bili izvanredne veličine i sjaja, počevši od Apolonova hrama, kojeg više nema, goleme građevine od najskupocjenijeg mramora iz Carrare. Golemo gradilište grada služilo se svim tehničkim mogućnostima koje je pružao Rim, u pogledu zemljanih radova i dovoda vode usprkos brdovitoj topografiji Morvanskog masiva.
Posljednji misteriji ovog posebnog grada tek su nedavno otkriveni. Kao prvo, "paklena slagalica" Autuna, 1200 ulomaka tajanstvenog natpisa pronađenog u 19. stoljeću, koji su istraživači napokon dekodirali zahvaljujući digitalnoj tehnologiji.