Prijenos dodjele nagrada Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti iz Dolby Theatrea u Los Angelesu u našem studiju komentiraju filmski kritičar i sveučilišni profesor Boško Picula, komunikacijska stručnjakinja i filmska kritičarka Alemka Lisinski te modni kritičar Nenad Korkut. Urednica prijenosa je Branka Papić. Osvrt Boška Picule: Prvi put od proglašenja državne samostalnosti 1991. hrvatska kinematografija 97. svečanu dodjelu Oscara, godišnjih nagrada Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS), u nedjelju 2. ožujka, dočekuje s nominacijom za jedno svoje ostvarenje. To je kratkometražni igrani film Čovjek koji nije mogao šutjeti za koji su za Oscara nominirani njegov redatelj Nebojša Slijepčević i producent Danijel Pek. Već je svjetska premijera Slijepčevićeva rada na 77. filmskom festivalu u Cannesu u svibnju 2024. ovjenčana velikim međunarodnim uspjehom, osvojenom Zlatnom palmom u natjecanju kratkometražnih filmova, a uz mnogobrojna priznanja, Čovjek koji nije mogao šutjeti osvojio je i Europsku filmsku nagradu. Riječ je o umjetničkom viđenju junaštva Tome Buzova koji se u kontestvu rata u Bosni i Hercegovini 1993. suprotstavio zločinu etničkog čišćenja na željezničkoj postaji u Štrpcima. U filmu glume Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović i Silvio Mumelaš. Aktualna nominacija za Oscara prvi je takav uspjeh za hrvatsku kinematografiju od dodjele 1980. na kojoj je za priznanje Američke filmske akademije nominiran hrvatsko-britanski kratkometražni animirani film Lutka snova u režiji Zlatka Grgića i Boba Godfreyja. Jedini do sada osvojeni Oscar za hrvatsku kinematografiju pripada također kratkometražnom animiranom filmu Surogat iz 1961. redatelja Dušana Vukotića. Što se tiče ovogodišnje kategorije najboljega kratkometražnoga igranog filma, hrvatskom radu konkuriraju američko-indijski film Anuja, nizozemski Nisam robot, južnoafrički Posljednji rendžer te američki A Lien. U dvadeset i dvije natjecateljske kategorije nominirano je po pet naslova, odnosno postignuća u filmskoj umjetnosti, dok jedino kategorija najboljeg filma ima deset predloženih ostvarenja. U odnosu na prošle godine u njoj vlada poprilična neizvjesnost, neovisno o ukupnom broju nominacija za pojedine filmove. S trinaest nominacija u njoj je na čelu francuski spoj mjuzikla i kriminalističke drame Emilia Pérez redatelja Jacquesa Audiarda čime je film postigao rekord kada je riječ o naslovima izvan engleskoga govornog područja s najvećim brojem oskarovskih nominacija. Priča prati odvjetnicu koja vođi meksičkoga narkokartela osigurava početak novog života promjenom spola. Novi život u središtu je i drame Brutalist američkog redatelja Bradyja Corbeta o darovitu mađarskom arhitektu židovskog podrijetla koji nakon Drugoga svjetskog rata seli u SAD kako bi nastavio karijeru. Film je zavrijedio deset nominacija za Oscara, baš kao i Zlica: Prvi dio u režiji Jon M. Chua, ekranizacija broadwayskog mjuzikla o zbivanjima uoči onih u knjizi i filmu Čarobnjak iz Oza. Po osam nominacija u središnjoj oskarovskoj kategoriji imaju spoj drame i trilera o izboru novoga svetog oca Konklava redatelja Edwarda Bergera i glazbena biografska drama Bob Dylan: Potpuni neznanac Jamesa Mangolda o prvim godinama karijernog uspona naslovnoga američkog kantautora. Sa šest nominacija na dodjelu Oscara stiže aktualni laureat Filmskog festivala u Cannesu Anora Seana Bakera, drama o plesačici u noćnom klubu čije vjenčanje s mladim ruskim bogatašem krene u neočekivanom smjeru. Po pet nominacija imaju film strave s elementima groteske Supstanca francuske redateljice Coralie Fargeat o otpuštenoj zvijezdi šoua o aerobiku koja počne uzimati serum za pomlađivanje, te d
widerrufen.
Nach Streams von Noć Oscara 2025. - Dodjela nagrada, prijenos suchen