U proteklih 40 godina multinacionalne korporacije promijenile su globalno gospodarstvo. Postale su nevjerojatno bogate. Svake godine zarade više od tri bilijuna dolara. No gotovo da i ne plaćaju porez. Neobično, no čini se kao da vlade ne mogu ništa kada je riječ o tom neplaćanju poreza zbog čega gube stotine milijarda dolara prihoda. Za to vrijeme sve više jačaju nejednakosti, siromaštvo i populizam. Budući da su porezi srezani na minimum, vlade više ne mogu financirati zdravstvene i obrazovne sustave za sve, ni mirovine, a kamoli borbu protiv klimatskih promjena koje sve više ugrožavaju naš svijet. No ipak je moguće pronaći sredstva kojim bi se financirala pravednija i održivija društva: moramo samo stati na kraj multinacionalnim kompanijama koje izbjegavaju plaćanje poreza. Time se bavi nekoliko nevladinih udruga i međunarodnih stručnjaka. Ti "vitezovi porezne pravde" osnovali su 2015. Nezavisnu komisiju za reformu međunarodnog korporativnog oporezivanja (ICRICT). Okupili su vrhunske ekonomiste poput dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Josepha Stiglitza, autora globalnog bestselera "Kapital u 21. stoljeću" Thomasa Pikettyja te bivše političare poput Eve Joly iz Francuske i bivše ministre gospodarstva iz Australije i Kolumbije Waynea Swana i Joséa Antonija Ocampa. Koji je njihov cilj? Žele se pobrinuti za to da multinacionalne kompanije napokon počnu pošteno plaćati poreze. Zbog toga predlažu uvođenje globalnog poreza na zaradu multinacionalnih tvrtki. Iako su ih isprva otpisivali kao sanjare, ti se aktivisti i dalje bore. Sastavljaju izvještaje, razgovaraju s ministrima i održavaju konferencije. Naglašavaju da hitno moramo reformirati svjetski porezni sustav. Nakon šest godina uspjeli su ostvariti svoj san koji su dugo smatrali utopijom. Njihovi prijedlozi postali su temeljem povijesnog sporazuma koji su u listopadu 2021. usvojile 136 zemlje, a kojim se određuje minimalni globalni porez na multinacionalne tvrtke.
widerrufen.
Nach Streams von Porezni ratovi suchen