S mons. Zlatkom Korenom razgovaramo o Božiću kao otajstvu vjere i poruci suvremenom čovjeku. Dotaknut ćemo se temeljnih pitanja: što Božić znači danas u svijetu ubrzanosti i nesigurnosti, kako se može suprotstaviti krizi vrijednosti u potrošačkom društvu te koju nadu nosi razočaranima i osamljenima, osobito u obitelji, zajednici i među mladima. Razgovarat ćemo i o zagrebačkoj katedrali - njezinoj simbolici povratka bogoslužju nakon potresa, očuvanju duhovnog identiteta kroz obnovu i njezinoj povijesnoj slojevitosti koja svjedoči o vjeri i identitetu naroda. Monsinjor Koren će nam približiti i ulogu katedrale kao mjesta tišine i transcendencije u suvremenom društvu. Poseban dio razgovora posvetit ćemo Alojziju Stepincu: njegovoj poruci jedinstva, univerzalnoj dimenziji savjesti i učenju o zdravoj ljubavi prema vlastitom narodu koja ostaje otvorena prema drugima. Dotaknut ćemo se i značenja relikvija u Krašiću kao poziva na obnovu te moralne i društvene dimenzije tog čina. Razgovor će obuhvatiti i aktualne teme Crkve: pontifikat pape Franje, snage i izazove njegovog vodstva, poruku Crkve koja izlazi na periferije u hrvatskom kontekstu, kao i najavu mogućeg dolaska Pape Lava XIV. u Hrvatsku. Sve to činit će ovu emisiju dubokim, promišljenim i inspirativnim susretom s vjerničkom tradicijom, suvremenim izazovima i nadom koju Božić i vjera donose svakome od nas. Mons. Zlatko Koren rodio se 16. ožujka 1967. u Župi sv. Nikole Tavelića na Kustošiji u Zagrebu od roditelja Vinka i Marije rođene Polić. Iz obiteljskog doma polazi osmogodišnju i srednju upravnu školu do 1987. godine. Upisuje Pravni fakultet i potom polazi na odsluženje vojnog roka, a od 1989. godine polazi Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište i studij na KBF-u u Zagrebu. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika, 25. lipnja 1995., te je imao mladu misu u rodnoj župi na Kustošiji. Po dvije godine vršio je službu župnog vikara u tri župe: u Župi sv. Terezije u Bjelovaru od 10. kolovoza 1995.; u Župi sv. Petra u Zagrebu od 30. srpnja 1997. i Župi Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji od 14. srpnja 1999. Ondje su uspostavljene dvije nove župe: Kerestinec te Bestovje - Novaki - Rakitje, pa je tijekom tri godine bio njihov upravitelj, od 2001. do 2004. godine. Nakon devet godina svećeničke službe, u lipnju 2004. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao ga je rektorom nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i župnikom moderatorom u župi Uznesenja BDM u Mariji Bistrici. Ondje je od 2006. godine dekan Stubičkog dekanata; od 2010. godine član Prezbiterskog vijeća i od 2012. monsinjor. Povremeno je sa suradnicima vodio duhovnu skrb za neke župe u okolici. Od mjeseca studenog 2016. župnik je Župe sv. Blaža u Zagrebu te član Prezbiterskog vijeća u novom sazivu, Poslovnog odbora i Zbora savjetnika. Član je Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održane 2017., dekan Gornjogradskog dekanata i član Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za odnose s Gradom Zagrebom. Djelovao je i u Povjerenstvu za ekumenizam i dijalog (2011.-2019.) i kao povjerenik za pastoral braka i obitelji (2017.-2020.). Na prijedlog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na sjednici Prvostolnog kaptola održanoj 21. srpnja 2020., sukladno Statutu Prvostolnog kaptola, bilo je izraženo mišljenje članova u tajnom glasovanju, što je dopisom Prvostolnog kaptola istoga dana potvrđeno kardinalu, koji je objavio dekret imenovanja novom kanoniku mons. Zlatku Korenu, računajući u ovom razdoblju poslije razornog potresa i stradanja prvostolnice, kako piše u dekretu imenovanja, na njegovo "zalaganje glede djelomičnog otvaranja za bogoslužje i glede obnove naše katedrale".